utorak, 17 okt 2017

Baner
Baner
Baner

 

Original scientific paper
UDC:  622.332.015(497.6 Ljubija)
DOI: 10.7251/afts.2015.0713.001G
COBISS.RS-ID 5434648
 
IMPORTANCE OF OLISTOSTROME MEMBER FOR METALLOGENY OF LJUBIJA IRON ORE DEPOSITS
 
GrubićAleksandar1,Cvijić Ranko2, Milošević Aleksej3, Čelebić Miodrag3
1 Academy of Sciences and Arts of Republika Srpska, Bosnia & Herzegovina, e.mail. Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli
2 Mining InstitutePrijedor,Save Kovačevića bb,Prijedor, Bosnia & Herzegovina
3University ofBanja Luka, Mining Faculty, Save Kovačevića bb,Prijedor,Bosnia & Herzegovina

 

ABSTRACT  Full text (pdf)

Ljubija mining area is built of more formations that belong to the Carboniferous, Permian, Triassic and Cenozoic. From all of these, only two are metalliferous to iron: Javorik formation with olistostrome member and Neogene-Quaternary of Prijedor basin. The first includes primary siderite and ankerite partially limonitised ore and in the second only redeposited limonite (limonite pieces and dust, known under the commercial name "brand"). Appearance of iron is also in other members of Javorik formation and other formations, but these are just thin veins. They have no significance for the economic exploitation but are an important element in the interpretation of metallogeny in the region. These findings came from many years of fieldwork and synthesis of all published and unpublished data related to iron ore in this area.

Therefore, this work gives special importance to olistostrome member, its stratigraphic position and metallogenic characteristics.

 
Key words: Ljubija area, olistostrome member, metallogenic map, ore formation, control factors

 

REFERENCES

[1]
Janković, S. i Jelanković, R. (2000). Metallogeny of the Dinarides. Zbornik radova geologija i metalogenija Dinarida i Vardarske zone, str. 281-305. Akademija nauke i umjetnosti. RS. Banja Luka
[2]
Katzer, F. (1910). Die Eisenerzvorrete Bosnie und der Hercegovina. Sonderband Berg und Huettenmann. Jahrbuch, Bd. 58. Wien
[3]
Katzer, F. (1926). Geologija Bosne i Hercegovine. Izdanje državnih rudarskih preduzeća u Sarajevu. Sarajevo
[4]
Noeth, L. (1952).Die Eisenerzlagerstaetten Jugoslawiens. XIX Intern. geologCongr., Symposium sur. les gisements de fer du mond. Alger, vol. 2, pp.529-563.  
[5]
Karamata, S. 1976. Raspored ležišta gvozdenih ruda u svetlu geološke koncepcije tektonike ploča. Geološki glasnik br. 21, Sarajevo, str. 17-29.  
[6]
Grubić, A. i Protić, Lj. (2003). Studija strukturnih i genetskih karakteristika tomašičkog rudnog polja.  U A. Grubić i R. Cvijić, editori: Novi prilozi za geologiju i metalogeniju Rudnika gvožđa Ljubija. Rudarski institut, Prijedor. Prijedor. str. 63-137 
[7]
Strmić-Palinkaš, S., Spangeberg, J.E. i Palinkaš, A.L. (2009). Organic and inorganic geochemistry  of Ljubija siderite deposits, NW Bosnia and Herzegovina. Miner.Deposita, Springer-Verlag, vol.44, no.8, pp. 893-913. 
[8]
Palinkaš, A. L. (1990). Siderite-barite-polysulfide deposits and early continental rifting in Dinarides. Geološki vjesnik, Zagreb, vol. 43, pp. 181-185. 
[9]
Palinkaš, A.L., Borojević, S., Strmić, S.,  Prochaska, W. and Spangeberg, J.E. (2003). Siderite-hematite-barite polysulfide mineral deposits, related to the Earlyintra –continental Tethyan rifting. Inner Dinarides. U Eliopoulos i dr. editori: Mineral Exploration and Sustainable Development, Millpress. Roterdam.pp. 221-224. 
[10]
Strmić-Palinkaš, S., Spangeberg, J.E. and Palinkaš, A.L. (2009). Organic and inorganic geochemistry  of Ljubija siderite deposits, NW Bosnia and Herzegovina. Miner. Deposita, Springer-Verlag. vol.44, no.8, pp.. 893-913. 
[11]
Garašić, V. and Jurković, I. (2012). Geochemical charasteristic of different iron ore types from the Southern Tomašica deposit, Ljubija, NW Bosnia. Geologia Croatica, Zagreb,vol.65/2, pp 255-270. 
[12]
Protić, Lj. i Grubić.,A.,(2000).  Paleozoic iron deposits in the Ljubija metallogenic district. Zbornik radova geologija i metalogenija Dinarida i Vardarske zone. Akademija nauke i umjetnosti Republike Srpske. Banja Luka,  str. 309-311. 
[13]
Katzer, F. (1926). Geologija Bosne i Hercegovine. Izdanje državnih rudarskih preduzeća u Sarajevu. Sarajevo.  
[14]
Jurić, M. (1971). Geologija područja sanskog paleozoika u sjeverozapadnoj Bosni. Posebna izdanja Geološkog glasnika, knj. XI, Sarajevo, str.. 1-146. 
[15]
MarićL., Crnković B. (1961).Sedimentne stijene sanskog paleozoika u rudnoj oblasti Ljubije. Geološki vjesnik, br. 14. Zagreb, str. 143-156. 
[16]
Jurković, I. (1961). Minerali željeznih rudnih ležišta Ljubije kod Prijedora. Geološki  vjesnik, br. 14, Zagreb, str. 161 - 220. 
[17]
Podubsky, V. (1969).Litostratigrafski razvitak paleozoika u sjeverozapadnoj Bosni.Geološki glasnik, br. 12, Sarajevo, str. 165-195.   
[18]
Vasković, N. (1984a). Petrološka ispitivanja na uzorcima (iz Ljubije). Geoinstitut Beograd. Ibid, str. 1-30. 
[19]
Stefanovska, D. (1990). Zaključci o rezultatima sedimentoloških ispitivanja karbonskog kompleksa. Rudarsko-geološki fakultet, Beograd, Beograd. Ibid, str. 1-8. 
[20]
Šarac, M. (1981). Metalogenetske karakteristike rudonosne oblasti Ljubije. Doktorska disertacijaRudarsko-geološki fakultet u Beogradu, Beograd, str. 1-135. 
 
 
 
 
  
  
  
  
  
  
 
   
 
Copyright Tehnički institut Bijeljina, 2010.
Web dizajn : Stanko Zarić

uređuje: www.asteh.com