ponedeljak, 22 jan 2018

Baner
Baner
Baner
Baner
Original Scientific paper
UDC: 581.55:551.583(497.11)
DOI: 10.7251/afts.2017.0917.067Ć
COBISS.RS-ID 6819352
 
 
TAXONOMY AND ECOLOGY OF PHYTOCOENOTIC
DIVERSITY OF THE GROMIŽELJ WETLAND AS A
SPECIAL NATURE RESERVE
 
Ćurčić  Milenko1, Stanković Mihajlo2, Milinković Dragica1, Petrović-Tomanić Olivera1
 
1Faculty of Education, University of East Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, e.mail.  Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli
2The Special Nature Reserve of Zasavica, Sremska Mitrovica, Serbia
 
 

ABSTRACT  Full text (pdf)

The research of the Gromiželj wetland flora as a special nature reserve includes the diversities of algae, lichens, mosses, ferns and seedlings. The Gromiželj wetland represents a lowland peat with the total area of 831 ha where 67.39 ha have the first degree protection and 763.61 ha the second degree protection. A special geomorphological structure of this lowland peat causes the diversity of a large number of plant species, particularly species that are the Balkan endemics and glacial relicts. 36 species of algae, 3 types of lichen, 8 species of mosses, 6 species of ferns and 240 species of seedlings have been identified in the wetland. 
 
Key words: wetland, a lowland peat, diversity, a nature reserve.

 

REFERENCES

[1] 
Annonimus (2008). Rešenje o prethodnoj zaštiti posebnog rezervata „Gromiželj“, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Službeni glasnik Republike Srpske, br. 118/08.
[2] 
Tešić, Ž., Gigov, A., Bogdanović, M., Milić, Č. (1979). Tresave Srbije, Zbornik radova Geografskog instituta “Jovan Cvijić“, knj. 31, Beograd.
[3] 
Blaženčić, J. (1990). Sistematika algi. Beograd : Naučna knjiga.
[4] 
Hustedt, F. (1930). Bacillariophyta. In: A. Pascher, Die Siisswasserflora Mitteleuropas, 10: 1-466, Jena.
[5] 
Jerković, L. (1978). Dijatomeje sliva gornjeg toka rijeke Neretve. Godišnjak Biološkog instituta Sarajevo (monografija), 30, 5-88.
[6] 
Krammer, K., Lange-Bertalot, H. (1986). Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophyceae 2/1. Gustav Fischer Verlag.
[7] 
Krammer, K., Lange-Bertalot, H. (1988). Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophycea 2/2. Gustav Fischer Verlag.
[8] 
Krammer, K., Lange-Bertalot, H. (1991a).: Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophycea 2/3. Gustav Fischer Verlag.
[9] 
Krammer, K., Lange-Bertalot, H. (1991b). Siißwasserflora von Mitteleuropa.
[10] 
Gajić, M., Karadžić, D. (1991). Flora ravnog Srema sa posebnim osvrtom na Obedsku baru, ŠG Sremska Mitrovica.
[11] 
[11] Javorka, S., Csapody, V. (1975). Iconographia florae Europae. Budapest: Akademiai kiado.
[12] 
[12] Obradov, D., Korać, M., Gajić, M. (1990). Praktikum iz botanike-Određivanje biljaka u šumskim asocijacijama Sr. Srbije. Beograd: Naučna knjiga.
[13] 
Toman, J., Felix, J. (2000). A field Guide in Colour to Plants and Animals. London: Edit published Silverdale Books.
[14] 
Šumatić, N. (1997). Korovska flora i vegetacija Posavskog bazena. Banja Luka: Prirodno-matematički fakultet Banja Luka.
[15] 
[15] Beck, G. (1903). Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka I dio. Sarajevo: Zemaljska štamparija.
[16] 
Beck, G. (1927). Flora Bosnae, Hercegovinae et regions Novipazar. II dio. Beograd-Sarajevo: Državna štamparija u Sarajevu.
[17] 
Josifović, M. (1977). Flora SR Srbije, 1-9. Beograd: SANU.
[18] 
Beck, G. cont. Bjelčić, Ž. (1967). Flora Bosnae et Hercegovine, Sympetalae, II. Sarajevo: Zemaljski muzej BiH.
[19] 
Ćurčić, M. (2009). Zaštita rebratice (Hottonia palustris L.) u močvari Gromiželj. Četvrta Regionalna Konferencija o integralnoj zaštiti - Procena potreba i prioriteta u zaštiti kulturnog i prirodnog nasleđa. Banja Luka.
[20] 
Petronić, S., Panić, G., Radošević, D. (2009). Ugrožene i rijetke biljke i životinjske vrste močvare Gromiželj, Četvrta Regionalna Konferencija o integralnoj zaštiti - Procena potreba i prioriteta u zaštiti kulturnog i prirodnog nasledja. Banja Luka.
[21] 
Petronić, S., Kadić, J., Radošević, D., Panić, G. (2010). Floristički diverzitet posebnog područja prirode Gromiželj. Arhiv za tehničke nauke, II (3).
[22] 
Stanković, M., Ćurčić, M. (2010). Rreview species diversity special nature reserve Gromizelj (Velino selo, Bijeljina, RS-BIH). Zbornik EKOIST 10 sa Naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem. Apatin.
[23] 
Sladeček, V. (1974). System of water quality fro the biological point of view. Ergebn. Limnologie, 7, 1-218.
[24] 
SEV (1977). Unificirovanie metodi isledovania kačetstva vod. III. Metodi biologičeskogo analiza vod.1. Indikatori saprobnosti. Moskva.
[25] 
Jovanović, B., Mišić, V., Dinić, A., Diklić, N., Vukićević, E. (1997). Vegetacija Srbije II-Šumske zajednice 1. Beograd: SANU, Odeljenje Prirodno-Matematičkih nauka.
[26] 
Jovanović, B., Cvijetićanin, R. (2008). Šumske fitocenoze Ravnog Srema u Monografiji 250 godina šumarstva ravnog Srema. Sr. Mitrovica: JP Vojvodinašume, Šumsko gazdinstvo.
[27] 
Stefanović, V. (1986). Fitocenologija. Sarajevo: Svetlost.
[28] 
Butorac, B. (1999). Krajnje ugroženi takson Hottonia palustris (Fam. Primulaceae). U: V. Stevanović: Crvena knjiga flore Srbije I- Iščezli i krajnje ugroženi taksoni. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije.
[29] 
Gajić, M. (1980). Pregled vrsta flore Sr. Srbije sa biljnogeografskim oznakama. Glasnik Šuma rskog fakulteta Beograd, 54 (A), 111-141.
[30] 
[30] Šilić, Č. (1996). Pregledna lista vaskularnih biljaka za Crvenu knjigu BiH. Sarajevo: Glas zemaljskog muzeja BiH.
[31] 
Annonimus (2008a). Zakon o zaštiti prirode. Službeni glasnik Republike Srpske, br. 113/08.
[32] 
Annonimus (2008b): Zakon o Republičkoj upravi. Službeni glasnik Republike Srpske, br. 118/08.
[33] 
Stanković, M. (2014). Uporedna analiza specijskog diverziteta lokaliteta Gromiželj (BiH, RS, Semberija) i Zasavica (Srbija, Mačva), Međunarodni naučna konferencija „Održiva priroda i životna sredina“. Beograd.
 
Copyright Tehnički institut Bijeljina, 2010.
Web dizajn : Stanko Zarić

uređuje: www.asteh.com