The research of the Gromiželj wetland flora as a special nature reserve includes the diversities of algae, lichens, mosses, ferns and seedlings. The Gromiželj wetland represents a lowland peat with the total area of 831 ha where 67.39 ha have the first degree protection and 763.61 ha the second degree protection. A special geomorphological structure of this lowland peat causes the diversity of a large number of plant species, particularly species that are the Balkan endemics and glacial relicts. 36 species of algae, 3 types of lichen, 8 species of mosses, 6 species of ferns and 240 species of seedlings have been identified in the wetland.
Annonimus. Rešenje o prethodnoj zaštiti posebnog rezervata „Gromiželj“, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. In: Službeni glasnik Republike Srpske. 2008. p. 118 08.
2.
Tešić Ž, Gigov A, Bogdanović M, Milić Č. Tresave Srbije. Zbornik radova Geografskog instituta “Jovan Cvijić“, knj. 1979;31.
3.
Blaženčić J. Sistematika algi. 1990.
4.
Hustedt F. Bacillariophyta. A Pascher, Die Siisswasserflora Mitteleuropas. 1930;10:1-466,.
5.
Jerković L. Dijatomeje sliva gornjeg toka rijeke Neretve. Godišnjak Biološkog instituta Sarajevo (monografija. 1978;30:5–88.
6.
Krammer K, Lange-Bertalot H. Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophyceae 2/1. 1986.
7.
Krammer K, Lange-Bertalot H. Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophycea 2/2. 1988.
8.
Krammer K, Lange-Bertalot H. Siißwasserflora von Mitteleuropa, Bacillarophycea 2/3. 1991.
9.
Krammer K, Lange-Bertalot H. 1991.
10.
Gajić M, Karadžić D. Flora ravnog Srema sa posebnim osvrtom na Obedsku baru. 1991.
11.
Javorka S, Csapody V. Iconographia florae Europae. 1975.
12.
Obradov D, Korać M, Gajić M. Praktikum iz botanike-Određivanje biljaka u šumskim asocijacijama Sr. Srbije. 1990.
13.
Toman J, Felix J. A field Guide in Colour to Plants and Animals. 2000.
14.
Šumatić N. Korovska flora i vegetacija Posavskog bazena. 1997.
15.
Beck G. Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka I dio. 1903.
16.
Beck G. Flora Bosnae, Hercegovinae et regions Novipazar. II dio. 1927.
17.
Josifović M. Flora SR Srbije, 1-9. 1977.
18.
Beck G cont B, Ž. Flora Bosnae et Hercegovine. 1967.
19.
Ćurčić M. Zaštita rebratice (Hottonia palustris L.) u močvari Gromiželj. Četvrta Regionalna Konferencija o integralnoj zaštiti - Procena potreba i prioriteta u zaštiti kulturnog i prirodnog nasleđa. 2009.
20.
Petronić S, Panić G, Radošević D. Ugrožene i rijetke biljke i životinjske vrste močvare Gromiželj, Četvrta Regionalna Konferencija o integralnoj zaštiti - Procena potreba i prioriteta u zaštiti kulturnog i prirodnog nasledja. 2009.
21.
Petronić S, Kadić J, Radošević D, Panić G. Floristički diverzitet posebnog područja prirode Gromiželj. Arhiv za tehničke nauke. 2010;II(3).
22.
Stanković M, Ćurčić M. Rreview species diversity special nature reserve Gromizelj (Velino selo, Bijeljina, RS-BIH). Zbornik EKOIST 10 sa Naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem. 2010;
23.
Sladeček V. System of water quality fro the biological point of view. Ergebn Limnologie. 1974;7:1–218.
Jovanović B, Mišić V, Dinić A, Diklić N, Vukićević E. Vegetacija Srbije II-Šumske zajednice 1. 1997.
26.
Jovanović B, Cvijetićanin R. Šumske fitocenoze Ravnog Srema u Monografiji 250 godina šumarstva ravnog Srema. Sr. 2008.
27.
Stefanović V. Fitocenologija. 1986.
28.
Butorac B. Krajnje ugroženi takson Hottonia palustris. 1999.
29.
Gajić M. Pregled vrsta flore Sr. Srbije sa biljnogeografskim oznakama. Glasnik Šuma rskog fakulteta Beograd. 1980;54(A):111–41.
30.
Šilić Č. Pregledna lista vaskularnih biljaka za Crvenu knjigu BiH. 1996.
31.
Annonimus. Zakon o zaštiti prirode. Službeni glasnik Republike Srpske. 2008;113 08.
32.
Annonimus. Zakon o Republičkoj upravi. In: Službeni glasnik Republike Srpske. 2008. p. 118 08.
33.
Stanković M. Uporedna analiza specijskog diverziteta lokaliteta Gromiželj (BiH, RS, Semberija) i Zasavica (Srbija, Mačva. In: Međunarodni naučna konferencija „Održiva priroda i životna sredina“. 2014.
Citation
Copyright
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
